Orsat Miljenić: Predsjednik ne komunicira? Tko se konzultirao s njim dok smo se sramotili u UN-u?

Na samom početku komentirao je novo neslaganje premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, što sugerira da i dalje ne postoji jedinstvena vanjska politika. Ovaj put zbog povlačenja hrvatskih vojnika s područja koje su ugrožene nakon napada Izraela i SAD-a na Iran.

"Predsjednik je donio odluku koja se temelji na Ustavu i zakonu. Njegova politika je otpočetka do kraja interes hrvatskih građana. Rekao je da će povući vojnike sa svih područja gdje postoji rizik od rata u koji Hrvatska nije upletena", započeo je Miljenić:

"To je samostalna predsjednikova odluka, nju nitko ne osporava i provodi se. Uvijek se postavlja pitanje o tome bi li bilo bolje da se sjelo i razgovaralo. Bi, ali istovremeno imate ministra vanjskih poslova koji tvrdi da nema rizika u Iraku. Hrvatska vojska tamo nema što tražiti."

Osvrnuo se na prozivke vladajućih i pokušaj osnivanja Vijeća za vanjsku politiku.

"Predsjednik se ne konzultira? Tko se konzultirao s predsjednikom kad smo se sramotili u UN-u s Rezolucijom (pitanje Gaze, op.a.) i bili među rijetkim zemljama koje su zapravo podržale agresiju ili je nisu osuđivale. Neke stvari se moraju zajednički donositi. Narod je izabrao predsjednika da bi donosio odluke. Nismo za Vijeće imali čak ni formalne odbijenice, sve se svodi na ignoriranje. To nije dobro jer je svijet u kompliciranoj i teškoj situaciji. Vremena su takva da treba komunicirati i surađivati. Nije dobar pristup imati stav da će biti onako kako baš oni žele."

Postoji li komunikacija?

"Da, možda ne na navišoj razini, ali kad je bilo pitanje evakuacije naših građana, postojala je. Ona je, nažalost, češće tehnička nego politička, ali postoji ponuda, a na Vladi je da odluči što hoće. Samo treba čitati Ustav, zakone i to provoditi."

Nema ni jedinstvene politike na razini Europske unije, što vidimo po pozicijama Španjolske i Njemačke po pitanju ovog napada na Iran.

"Time dolazimo do Hrvatske. Svakoj maloj zemlji je u interesu uspostava nekakvog poretka kroz međunarodno pravo. Nas, kao malu zemlju, to jedino čuva. U ovoj situaciji se nije postupalo sukladno međunarodnom pravu i to može dovesti do destabilizacija i problema čak i za nas. Na razini EU-a postoji višegodišnji problem, a to je da se ne bavi ekonomijom nego ideologijom, koju izvozi u neke druge zemlje. Od toga nismo dobili ništa drugo. Imamo primjere Libije i Sirije. To se ne smije ponoviti. Na prvom mjestu je brinuti se o europskim i samim time hrvatskim građanima. Na ovaj način EU propada. Ne bismo se trebali brinuti o tome kakav je gdje režim dok trgujemo s njima, koliko god to grubo zvučalo."

Branio je Dubravku Šuicu.

"Ona, kao i svi koji dobivaju slične dužnosti, radi za nas. To treba znati ispred svega. Zato i mi interno moramo znati koji nam je interes, da bismo se znali postaviti dalje. Ne smijemo pristati na ideju da smo objekt. Jer, mi smo subjekt i ako imamo interes, on se mora štititi. Zato ne smijemo gledati interese Španjolaca ili Nijemaca."

Zato brani trgovinu sa zemljama koje nisu vrijednosno ili ideološki na istoj razini kao EU. A posjet Gruziji bio je upravo takav - predsjednikov pokušaj uspostaviti odnose s Gruzijom.

"Ti dvostruki standardi su besmisleni, mi si to ne možemo dopustiti. Veliki tamo trguju iako riječima zagovaraju nešto drugo. A što je problem Gruzije uopće? To što nije htjela zaratiti s Rusijom. Predsjednik je procijenio da Gruzija nudi poslovne prilike za Hrvatsku. Uostalom, predstavnici Gruzije primljeni su u Zagrebu u prosincu."

Rat u Iranu?

"Nitko nema izvjesnu projekciju. Ne znamo ni konkretan razlog napada, a samim time ni koji su ciljevi. Ako je cilj promjena režima, to je jedna priča, ako je cilj onemogućiti razvoj nuklearnog režima, to je druga priča, ako je cilj uništiti balističko naoružanje, to je treća... Mi pričamo o sve tri. Zato, ponavljam, trebamo se truditi očuvati međunarodno pravo i voditi se njime."

Uvjeren je da će doći do promjene svjetskog promjena.

"Možda zvuči strašno, ali to se zapravo događa svakih desetak godina. Mi moramo obraćati pozornost na tri stvari - da se rat ne širi, da se ne rade takve stvari koje će dovesti do porasta migranata i terorizma te da se što prije oslobodi pomorski promet zbog cijene energenata. Nisam rekao ništa novo, ali to bi trebala biti hrvatska pozicija. A ne govoriti tko je dobar, tko loš. Naša pozicija je zaštititi hrvatske građane. Adrese kojima se moramo oko toga javljati su NATO i EU, a na obje moramo naglašavati da nam rat i kriza ne odgovaraju. Na tome moramo inzistirati", zaključio je Orsat Miljenić.